Vjesnik dalmatinskih arhiva – Izvori i prilozi za povijest Dalmacije

Obilježavanje 400. obljetnice osnivanja Državnog arhiva u Zadru

2025-01-22T10:07:39+01:00

Proslava 400. godišnjice kontinuiranog djelovanja neke kulturne ustanove rijetka je prilika. Čast je i obveza biti dio generacije arhivista koja je dobila zadaću osmisliti i provesti niz događanja kojima će se obljetnica obilježiti i javnosti skrenuti pozornost na taj izvanredan događaj.

DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624. – 2024., ur. Ante Gverić. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2024., 319 str.

2025-01-22T10:17:43+01:00

Četiri stoljeća dugo trajanje Državnog arhiva u Zadru svjedoči važnost jedne od najstarijih hrvatskih baštinskih ustanova koja brižno čuva, arhivistički obrađuje i javnosti prezentira najvažnije segmente jednog slojevitog identiteta. Oblikujući se tijekom stoljeća različitih administrativnih uprava, jezika i pisama, taj dentitet nedvojbeno progovara o jezičnim, kulturnim i političkim nadslojavanjima koja su utkana u povijesni put oblikovanja suvremene hrvatske nacije i države na ovom području.

Izložba Kralj – Fotografije Ante Stankovića Kralja (1951. – 1967.) (autorica: Maja Haraminčić Cebalo), Arhivski sabirni centar Korčula – Lastovo, Žrnovo, 10. studenoga 2023.

2025-01-22T10:22:02+01:00

Ante Stanković Kralj, odnosno Kraj kako su ga zvali njegovi prijatelji i sumještani, rodio se 14. veljače 1934. godine. Kao mladić od sedamnaest godina nabavio je prvi fotoaparat te se nakon naukovanja u fotostudiju Božić u gradu Korčuli sam okušao u fotografiranju. Do 1967. godine, kada je s obitelji otišao u Njemačku, njegov je umjetnički portfolio rastao i rastao te se tako u zbirci fotografija koja se čuva u Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo nalazi 88 filmova s ukupno 1542 negativa na acetatnoj celulozi te 23 pozitiva. Filmove i fotografije Arhivskom je sabirnom centru donirao sin stvaratelja Ante Stanković Kralj mlađi nakon izložbe otvorene u studenom 2023. godine.

Izvještaj s ICARUS BoostDigiCuture seminara „Usavršavanje stručnjaka u kulturi i baštini u području digitalne pismenosti i vještina”, 27. studenoga 2023., Zagreb

2025-01-22T10:30:54+01:00

U Sveučilišnom računarskom centru (SRCE) 27. studenoga 2023. održan je nacionalni seminar Erasmus+ BDC projekta koji se bavi unapređenjem kapaciteta baštinskih stručnjaka u implementaciji digitalne kulture i alata u svakodnevnom radu. Na seminaru su predstavljene različite aktivnosti vezane uz digitalnu transformaciju kulturne baštine, tj. resursa, znanja i vještina koji se koriste u AKM zajednici.

Zakupi daća trogirske komune u prvoj polovici 15. stoljeća – vrelo za gospodarsku povijest i društvene odnose

2025-01-22T09:38:36+01:00

U ovom se radu razmatraju i rekonstruiraju sačuvani fragmenti isprava zakupâ daća trogirske komune iz 30-ih i 40-ih godina 15. stoljeća kao sastavni dijelovi jedne izvorne knjige javnih zakupa trogirske komune iz prve polovice 15. stoljeća. Osim kao izvor za gospodarska kretanja isprave o zakupima uzimaju se u obzir i kao vrijedno vrelo za praćenje tragova društvenih odnosa u Trogiru u prvoj polovici 15. stoljeća.

Posjet cara i kralja Franje Josipa Dubrovniku 1875. godine

2025-01-22T09:43:25+01:00

U radu se analiziraju politički i socioekonomski faktori koji su potaknuli cara Franju Josipa na petodnevni boravak u Dubrovniku od konca travnja do početka svibnja 1875. godine. Do tog trenutka prostor nekadašnje Dubrovačke Republike proživljavao je korjenite političke, administrativne i gospodarske promjene. Upravo će 1860-ih Dubrovnik postati zapaženija urbana sredina koja će pozorno privlačiti pažnju bečkog vrhovništva i onodobne intelektualne elite, sustavno stvarajući poriv vladaru da posjeti „slavni grad”. Stoga će se u radu nastojati prikazati kako je dubrovačko nasljeđe potaknulo cara Franju Josipa na petodnevni boravak u gradu te kakve je refleksije izazvao njegov boravak. Predočit će se koliko je pompoznost događaja 1875. utjecala na potpunu vizualnu izmjenu grada kakva nije bila uočljiva još iz vremena postojanja Dubrovačke Republike.

Tri izvora za proučavanje prostitucije u Dubrovniku od polovice 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća

2025-01-22T09:52:15+01:00

U radu se analiziraju tri manje poznata izvora za proučavanje prostitucije u Dubrovniku koji donose podatke od sredine 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća: nesređeni spisi dubrovačke bolnice, ostavština dum Nika Gjivanovića i Redarstveni pravilnik za Općinu dubrovačku iz 1913. godine. Istražuje se potencijal tih izvora za dopunu saznanja o dubrovačkoj prostituciji oblikovanjem socijalnog profila prostitutki, prosudbom načina formiranja stavova prema bludništvu angažiranoga katoličkog intelektualca i općinskih vlasti.

”Stari zapisi tvrde svijetu: Italija stoji ovdje”. Talijanske hegemonističke politike i dalmatinska arhivska baština (1918. – 1949.)

2025-01-22T09:56:33+01:00

Ovaj znanstveni rad analizira postupke vlada Kraljevine Italije u vezi s dalmatinskim arhivima između Prvog i Drugog svjetskog rata. Cilj je pokazati kako su talijanske hegemonijske strategije doživljavale dalmatinske povijesne arhive kao korisni alat kojim će opravdati fašističku kulturnu politiku na istočnom Jadranu. Rad je podijeljen u dva poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje međuratno razdoblje i organizirano je u tri dijela. Prvi dio opisuje interes za dalmatinsko arhivsko naslijeđe za vrijeme prvog Namjesništva za Dalmaciju (1918. – 1920.). Drugi dio analizira pregovore između talijanskih i jugoslavenskih vlasti u Povjerenstvu za podjelu dalmatinskih arhiva, osnovanom nakon Santamargeritskih konvencija od 23. listopada. Posljednji dio opisuje povijesne događaje koji su pretvorili Arhiv starih spisa (Archivio degli atti antichi) u Državni arhiv u Zadru (Archivio di Stato di Zara), kao i uvjete u arhivu tijekom godina talijanske uprave. Drugo poglavlje, podijeljeno u četiri dijela, istražuje razdoblje koje počinje s talijanskom invazijom Jugoslavije (u travnju 1941.) i osnivanjem drugog Namjesništva za Dalmaciju. Prvi dio opisuje pokušaj organizacije dalmatinske arhivske uprave, uključujući i ličnosti poput Emilija Rea i Giorgia Cencettija. Drugi i treći dio rekonstruiraju preseljenje u Italiju najvrednijeg dijela dalmatinskog arhivskog naslijeđa, u čemu su ključne uloge imali senator Francesco Salata, predsjednik društva Deputazione di Storia Patria per le Venezie, kao i Annibale Alberti, potpredsjednik društva i povjerenik Ministarstva unutarnjih poslova za primjenu Zakona o arhivima od 1939. godine. Posljednji dio je zaključak znanstvenog rada s kratkim bilješkama o povratu dalmatinskih povijesnih arhiva u razdoblju između siječnja i srpnja 1949. godine.

Ontologije u arhivistici: pregled, dizajn, implementacija i održavanje

2025-01-21T12:11:51+01:00

U radu se analiziraju ontologije arhivističke domene, odnosno formalne konceptualizacije znanja oarhivskim entitetima, od raznih prijašnjih autorskih i projektnih ontologija do ontologije međunarodnenorme Zapisi u kontekstima (RIC-O). Autor nadalje predstavlja metodologije razvoja ontologijai prikazuje odabrani način razvoja na primjeru ontologije arhivističke etike. Naposljetku, autor diskutirao načinima korištenja ontologija u arhivistici te donosi zaključak i preporuke vezane uz mogućismjer razvoja i održavanja ontologija.

Uredsko poslovanje narodnih odbora općina na području dubrovačkog kotara od 1952. do 1962. godine

2025-01-21T13:20:55+01:00

Rad prikazuje i analizira spisovodstvo narodnih odbora općina na dubrovačkom prostoru od njihovanastanka u svibnju 1952. godine do ukidanja krajem 1962. godine. Tijekom tog razdoblja dolazi doprve moderne uredbe o uredskom poslovanju koja je na snagu stupila 1958. godine. Upravo analizom arhivskoga gradiva narodnih odbora općina otkriva se kako i u kojoj su mjeri općine provodile, odnosno nisu provodile, nove spisovodstvene norme u svojem poslovanju.

Sređivanje i digitalizacija fotografija Plivačkoga kluba Jug u Državnom arhivu u Dubrovniku

2025-01-21T13:37:51+01:00

Plivački klub Jug od samog osnivanja Dubrovniku znači više od sporta. Ovim se radom donosi način arhivističke obrade i digitalizacije fotografija u Državnom arhivu u Dubrovniku koje prikazuju Plivački klub Jug te stvaranje digitalne baze gdje se sve fotografije mogu naći na jednom mjestu. Izazov digitalizacije staklenih negativa dodatno naglašava kompleksnost ovog procesa. U radu se također objašnjavaju značajke platforme Tainacan, koja je korištena za izradu digitalne baze podataka, a koja omogućava korisnicima jednostavan pristup i pregled svih fotografija na mrežnim stranicama. Na taj se način korisnicima pružaju jasne upute o korištenju mrežne stranice i istraživanju bogate povijesti kluba. Na kraju je posebna pažnja posvećena metodama dugoročne pohrane digitaliziranog gradiva u Državnom arhivu u Dubrovniku.

Arhivska zbirka fra Andrije Kačića Miošića: Inventar i izazovi fragmentacije između Zaostroga i Makarske

2025-01-21T14:16:06+01:00

Uz dostupnu literaturu za rekonstrukciju povijesti Makarskog primorja iznimno su važni sačuvani arhivi u franjevačkom samostanu u Makarskoj i Samostanu sv. Marije u Zaostrogu. Ovaj rad pruža uvid u dio arhivskoga gradiva samostana prikazom prijepisa inventara Kačićeva arhiva koji je 1956. godine osnovao gvardijan i franjevac Karlo Jurišić. Danas je ta arhivska zbirka podijeljena između Makarske i Zaostroga. Dio arhivskoga gradiva nalazi u zaostroškom samostanu, a drugi dio u fra Karlovoj radnoj sobi u makarskom samostanu. Njegova analiza i deskripcija postavlja hipotezu o nužnosti njegove revitalizacije u svom izvornom obliku.

Prijenos i zbrinjavanje gradiva župnih arhiva u Arhiv Zadarske nadbiskupije

2025-01-21T14:41:56+01:00

Rad opisuje kampanju zbrinjavanja gradiva župnih arhiva Zadarske nadbiskupije pokrenutu radi spašavanja starijega neoperativnoga gradiva koje se čuvalo u neodgovarajućim uvjetima. U radu se opisuju zatečeno stanje i problemi na koje se nailazilo tijekom obilaska i prijenosa gradiva župnih arhiva u Arhiv Zadarske nadbiskupije. U radu je donesen detaljan popis preuzetih župnih arhiva s naznačenim količinama gradiva te popis vrsta odnosno cjelina gradiva koje su pohranjene u centralni nadbiskupijski arhiv.

Dubrovački arhiv u svjetlu reorganizacije državnih arhiva i arhivske službe u vrijeme austrijske uprave

2025-01-22T09:25:03+01:00

Nakon pada Dubrovačke Republike sudbina njezina arhiva pratila je sazrijevanje pojma „arhiva” i arhivske službe tijekom kratkotrajne francuske i stoljetne austrijske uprave. Unatoč usponima i padovima autori potvrđuju kontinuitet skrbi, barem u slučaju najvrednijeg dijela gradiva koje je administrativno bilo dodijeljeno središnjim političkim i sudskim tijelima u Dubrovniku te onoga prenesenog u bečki Tajni državni, dvorski i kućni arhiv tijekom „Metternichove ere”. Sve procese autori su promatrali u širem kontekstu reorganizacije državnih arhiva i arhivske službe u austrijskom dijelu Monarhije započete, ali nedovršene, u kratkom periodu 1869./70. Za razdoblje do prihvaćanja reorganizacijskih prijedloga 1893./94. i uspostave stalnog C. k. Arhivskoga vijeća, autori iznose ključne momente arhivske problematike koji su se rješavali u sinergiji C. k. Središnjeg povjerenstva za proučavanje i očuvanje umjetničkih i historijskih spomenika i C. k. Ministarstva unutarnjih poslova, odgovornoga za političke arhive. Svi su ovi procesi konačno utjecali i na sudbinu starih dalmatinskih arhiva, a u slučaju onoga dubrovačkog, odredili njegov razvoj k instituciji C. k. Dubrovačkog arhiva. Nakon objedinjavanja gradiva bivše Republike, nekoć dodijeljenoga političkim, sudskim, financijskim i lučkim pomorsko-zdravstvenim uredima u Dubrovniku, ovaj je arhiv prerastao u pravi C. k. Državni arhiv u Dubrovniku, pod stalnom upravom stručno osposobljenoga arhivista.